Zašto su plaće u Hrvatskoj i dalje niže od europskog prosjeka?

Prema podacima Eurostata za 2023. godinu, prosječna bruto plaća u Hrvatskoj iznosi oko 1.400 eura mjesečno, dok prosjek eurozone prelazi 3.200 eura. Taj jaz nije slučajan ni privremen — ukorijenjen je u strukturnim obilježjima hrvatskog tržišta rada koja se mijenjaju sporije od nominalne razine plaća. Jedan od ključnih razloga je produktivnost. Hrvatska gospodarstva u prosjeku stvaraju manje dodane vrijednosti po satu rada nego gospodarstva zapadne Europe, dijelom zbog nedovoljnih ulaganja u tehnologiju i automatizaciju, a dijelom zbog industrijske strukture koja je i dalje više okrenuta niskoprofitnim sektorima: turizmu, maloprodaji i prerađivačkoj industriji s niskim udjelom znanja. Drugi faktor je emigracija kvalificirane radne snage. Prema procjenama, između 2013. i 2023. Hrvatska je izgubila više od 100.000 visokoobrazovanih radnika koji su otišli u Njemačku, Austriju, Irsku i Skandinaviju — što je osobito vidljivo u zdravstvenom sektoru, IT-u i inženjerskim zanimanjima. Odlazak tih radnika pritišće prema dolje prosječnu produktivnost i ograničava kapacitet domaćih poslodavaca da podižu plaće. Treći element je tržišna pregovaračka moć radnika. Sindikalna pokrivenost u privatnom sektoru u Hrvatskoj je ispod 15 posto, što je jednom od najnižih u EU. Bez kolektivnih ugovora koji pokrivaju veće segmente ekonomije, rast plaća ostaje prepušten individualnim pregovorima u kojima radnik rijetko ima bolju poziciju od poslodavca. Ministakva regulatorna pitanja, kao što su uvjeti za osnivanje sindikata ili provedba kolektivnih ugovora, sporo se reformiraju. Situacija nije bez naznaka promjena: rast minimalnih plaća u zadnje dvije godine bio je iznadprosječan u EU, a napetosti na tržištu rada zbog demografskog starenja tjeraju neke poslodavce da povećaju plaće kako bi zadržali zaposlenike. No strukturni zaostatak neće nestati jednim proračunskim ciklusom.

← Povratak na članke